Žabljak
Vedro
4.4 °C
Pljevlja
Vedro
9.5 °C
Herceg Novi
Vedro
15.5 °C
Nikšić
Vedro
8.4 °C
Cetinje
Pretežno vedro
20.6 °C
Bar
Vedro
15.3 °C
Podgorica
Vedro
14.3 °C
Ulcinj
Vedro
13.8 °C
Kolašin
Vedro
6.9 °C

Film i pozorište

[ Objavio: I. P. ]

OD 20 SATI 28. 09. 2019. 10:03   >>  10:03 1

OD 20 SATI

"Orkanski visovi" večeras u Bijelom Polju

Predstava "Orkanski visovi", u režiji Dore Ruždjak Podolski, biće izvedena večeras u velikoj sali Centra za kulturu Bijelo Polje s početkom u 20 sati.

Predstavu je po motivima istoimenog romana Emili Bronte dramatizaciju napisala Stela Mišković.

Predstava "Orkanski visovi" je koprodukcijsko ostvarenje festivala "Barski ljetopis" i Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".

U predstavi igraju Miloš Pejović, Ana Vučković, Katarina Krek, Dejan Ivanić, Branka Stanić, Branka Femić Šćekić, Emir Ćatović, Jelena Simić, Danilo Ćelebić, Ognjen Raičević.

Klasik engleske i evropske književnosti "Orkanski visovi" Emili Bronte doživio je prvu dramatizaciju na Balkanu u koprodukciji festivala Barski ljetopis i Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju.

Predstava je premijerno izvedena 20. jula 2017. godine u Starom Baru, a 24. oktobra na Cetinju.

Na sceni u Starom Baru, rediteljka je insistirala na ambijentalnosti prostora, koji upisuje dodatni sadržaj, gdje metafora zavisi od metafizike samog prostora i vremena. Takva se postavka igra na svim otvorenim scenama, gdje prostor uvlači interprete u sebe, i isto tako interpreti – glumci upisuju svoj izražaj u prostor.

U zatvorenom prostoru, dobija se intimnost koja je potrebna za sprovođenje osnovnog koncepta, a to je prisustvo, svjedočenje. Metafizičnost zavisi od simbolike detalja – dramaturškog, rediteljskog, a pogotovo glumačke izražajnosti.

Dramatizacija Stele Mišković progovara o izborima koje pravimo, načinu na koji se nosimo sa njima, načinu na koji prihvatamo tuđe izbore, dosljednosti koju imamo u odnosu na ono što smo izabrali i zašto pravimo izbore sa kojima nismo spremni da živimo.

Dora Ruždjak Podolski je renomirana hrvatska rediteljka koja je do sada režirala sedamdesetak dramskih, operetnih i opernih naslova, među kojima su i Madama Butterfly (Puccini), Traviata (Verdi), Tragedija mozgova (Kamov), Chicago (Kander – Fosse – Ebb), Priča o vojaku (Stravinski–Ramuz), Ljepotica i zvijer (Woolverton – Rice – Ashman), La Boheme (Puccini), San ljetne noći (Shakespeare), Žena – bomba (Sajko), Acis i Galatea (Handel), Slučajevi običnog ludila (Zelenka), Carmen (Bizet), Cabaret (Masteroff – Ebb – Kander), Regoč (I.B. Mažuranić), Dorothy Gale (Zajec), Ana Karenjina (Tolstoj), Amadeus (Schaffer), Posljednji dani mira (Vidić). Režirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u GK „Komedija“, GK „Trešnja“, ZKM-u, GDK „Gavella“ i dr., te u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rusiji i Kanadi.

S Frankom Perković 2001. osnovala je "Kazališnu udrugu frustriranih redatelja“ (KUFER), koja je afirmisala niz mladih umjetnika, reditelja, glumaca, plesača i koreografa. Od 2012. godine vodi Umjetničku organizaciju „Ruždjak i Perković“ (RUPER). Bila je direktorka dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2009. do 2012. godine. Od 2017. godine je direktorka festivala Dubrovačke ljetnje igre. Predaje glumu na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike, nagrade za režiju Postojanog kositrenog vojnikana „Naj, naj“ festivalu (2006.) te Nagrade hrvatskog glumišta za režiju Chicaga(2004.), Ljepotice i zvijeri (2008.) i Madame Buffault (2015.). Ljubavni napitak, Čarobna frula, Slavuj, Madame Buffault i Agrippina, projekti tri umjetničke akademije i TTF-a koje je vodila i režirala, nagrađeni su Posebnom rektorovom nagradom (2008., 2010., 2013., 2015. i 2016.), a Čarobna frula i La Boheme (predstava HNK Split) i nagradom „Milka Trnina“. Predstave Rent a friend, Chicago, Ljepotica i zvijer i Cabaret nagrađene su Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.

"Roman govori o ljudskim manama sasvim otvoreno, on ne skriva čovjeka i njegove svijetle i mračne strane. Bronte vrlo hrabro sprovodi tabu temu zlostavljanog djeteta, Hitklifa, koji dolazi u tuđu porodicu bez ikakvog pedigrea. Sa tom tematikom, usvajanjem djece, mi se i danas mučimo. Radeći na ovom komadu uvidjela sam da Bronte prvi put u istoriji književnost govori o razvodu. Bronte je samim tim hroničar svega što se nama danas događa. Mi živimo slobodnije, ali istovremeno opterećenije. Uvijek sam smatrala da čovjek po suštni i potrebama uvijek ostaje isti, samo se socijalna struktura mijenja, način na koji nas društvo ograničava."


V.K. RCG

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo