Nikola Banićević

osvrt

Sliv problema rijeke Nil

Kada je Agata Kristi 1937. godine napisala roman „Smrt na Nilu“ nije ni slutila da će ovaj naslov oslikavati bezbjednosni rizik koji rijeka Nil nosi po ljudsku bezbjednost. Nil jedna od kolijevki civilizacije i bliskoistočne kulture, danas postaje bezbjednosni izazov za dva regiona, Bliski istok i Istočnu Afriku.

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Rijeka je ovaj epitet zavrijedila uslijed povećanja potrebe za vodom i zategnutih regionalnih odnosa između Egipta, Sudana i Etiopije. Vodno blago Nila, postaće u budućnosti značajan resurs. Istorija nas uči da je povod za velike krize i ratove, najčešće bila nezadrživa potreba regionalnih i vanregionalnih aktera za resursima.

Pitanje je da li ista sudbina čeka ove regione, samo ovoga puta zbog vodnih bogatstava?

Uticaj klimatskih promjena, učinio je da se složena situacija po pitanju vodnih prava rijeke Nil dodatno komplikuje. Globalno zagrijavanje, te neplanska i prekomijerna upotreba vode, Nil stavlja u poziciju regionalnog bezbjednosnog rizika. UN je saopštio podatke na Samitu o klimatskim promjenama 2022. godine (COP27) u vezi rijeke Nil. Izvještaj UN ukazuje da je u proteklih 50 godina, protok vode u rijeci smanjen sa 3.000 kubnih metara u sekundi na 2.830. U kombinaciji sa nedostatkom padavina i povećanjem suše, njegov protok na prostoru Istočne Afrike, mogao bi opasti za 70 procenata do 2100. godine. Negativan uticaj na ljudsku bezbjednost u slivu Nila već je vidljiv, posebno ako se zna da oko 280 miliona ljudi u 11 zemalja zavisi od njegove vode.

Napetost između tri države konstantno raste, a nastaje kao posledica aktivnosti Etiopije na izgradnji Velike brane na izvoru Nila. Kada bude završena, deficit vode u Egiptu će se udvostručiti i iznosiće 83 %. Egipatska vlada svjesna da će ubrzo glavni resurs početi da nedostaje, zauzela je jasan stav u međunarodnim i regionalnim odnosima. Neće dopustiti da brana ugrozi snabdijevanje vodom u njenom dijelu Nila. Riješena je da istraje u očuvanju ljudske i nacionalne bezbjednosti, pa u tom cilju povremeno održava vojne vježbe sa Sudanom.

Kad se u obzir uzme smanjena količina padavina i dotoka vode, predviđa se da bi gubitak vode po stanovniku Egipta mogao iznosti čitavih 75 %. Sudan traži da se pitanje vodnih prava postavi pred Savjet bezbjednosti UN, smatrajući da su mu ova prava ugrožena. Nekontrolisano puštanje vode iz etiopske brane, značilo bi nastanak velikih poplava u priobalnim regionima, koji su i danas ugroženi od ove elementarne nepogode.

Reakcija međunarodne zajednice u ovom slučaju je složena i varira u zavisnosti od različitih faktora, uključujući političke, ekonomske i diplomatske interese zemalja. SAD se zalažu za diplomatsko rješenje spora, dok Ruska Federacija ne poklanja posebnu pažnju ovom problemu. NR Kina pažljivo prati situaciju u strahu od ugrožavanja ekonomskih interesa njihovih firmi, koje učestvuju u izgrdnji brane.

Rijeka Nil sve manje liči na povezicu između dva kontinenta, a sve više na faktor razdvajanja. Vode njegovog sliva pored dragocijene tečnosti, sa sobom nose i bezbjednosne probleme, koji udaraju u obale tri države. Da li će Nil biti izvor života ili će kako kaže Agata Kristi, biti „izvor smrti“, pokazaće vrijeme?