Nikola Banićević

OSVRT

Hladni rat – borba bez kraja

Vijest da je umro predsjednik SSSR Jofis Staljin zatekla je u Lengliju 5. aprila 1953 godine direktora CIA Allena Dullesa. Kada je tog popodneva pozvao predsjednika Ajzenhauera da mu to saopšti, predsjednik je ostao zamišljen nad sudbinom budućih odnosa dvije supersile. Smrt jednog čovjeka uvela je svijet u novu fazu neizvjesnosti. Nakon strahota Drugog svjetskog rata, nova sjenka straha za mir i bezbjednost nadvila se nad čovječanstvom. Vjetrovi sibirske zime donijeli su svjetskom poretku Hladni rat. Pad Berlinskog zida značio je njegov kraj, ali su ostala otvorena pitanja. Da li je pad jednog zida prouzrokovao podizanje drugih? Da li je vrijeme koje živimo danas samo još jedna faza Hladnog rata ili njegov novi oblik?

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Svijet je bio suočen sa ratom dvije civilizacije, dva sistema vrijednosti i načina razmišljanja. Dvije supersile nisu stupile u direktan sukob, ali je rat između njih vođen putem proksi elemenata i regionalnih sukoba širom svijeta. Posebno je karakterističan događaj nazvan Kubanska raketna kriza, kada je svijet bio na samoj ivici nukleranog rata i uništenja.

Ratovi u Vijetnamu, Koreji i Avganistanu, te revolucije u Mađarskoj i Čehoslovačkoj bili su samo neki od poligona za dokazivanje moći dvije supersile. Predsjednik SAD Regan stajao je tog 12. juna 1987. godine rame uz rame sa predsjednikom SSSR Grobačovim ispred Berlinskog zida. Jednom rečenicom nagovijestio je da Hladnom ratu dolazi kraj, a SAD ostaju jedina supersila. Siguran u sebe i svoju politiku kazao je: „Gospodine Gorbačov, srušite taj zid!”

Zid je srušen, ali su od njegovih cigala zidani novi. SAD i Ruska Federacija nastaviće da vode tihi rat za dominacijom. Geopolitički gledano, danas imamo dvije ključne tačke sukoba, putem kojih ove države žele da prilagode međunarodni poredak svojim potrebama. Prva tačka je rat u Ukrajini, koji je poligon je za uspostavljanje dominacije Ruske Federacije, agresivnim osvajanjem teritorije druge države. Ukrajinska borba je borba za oslobođenje teritorija, ali i bitka kojom SAD i zapadni saveznici iskazuju svoju spremnost i snagu, pokazujući Ruskoj Federaciji svoje prisustvo i moć. Bliski istok i rat između Izraela i Hamasa, druga je tačka kontakta dvije velike države. Iako nema jasne podrške Ruske Federacije niti jednoj strani, upućena je kritika SAD za podršku Izraelu, čemu treba dodati dobre i stabilne odnose koje Kremlj ima sa Hamasom i Iranom.

Sa druge strane, podrška SAD Izraelu je neupitna i konstantna. Suštinski, Hladni rat nikada nije završen, samo se dinamika u odnosima između dvije države promjenila. Danas je na sceni „Drugi Hladni rat“, koji uključuje i treću veliku državu NR Kinu. Niksonova triangl diplomatija iz perioda Hladnog rata, aktuelna je i danas. Ako se njoj dodaju politike balansa i intervencionizma, dobijamo novi svijetski poredak, arenu za borbu tri velike države. Svijet je postao tripolaran.

Hladni rat nikada nije suštinski završen. Rušenje zida promjenilo je geopolitičku sliku svijeta, ali ne u pravcu postizanja svijetskog mira i bezbjednosti. Odnosi između tri velike države, shodno novim bezbjednosnim izazovima i ekonomskim ciljevima, postali su složeniji. Paradoksalno globalizacija je dovela do podizanja novih zidova. Budućnost će donijeti nove dileme i bezbjednosne prijetnje, uz poglede preko starih i novih zidova.